Živimo u vremenu koje je obilježeno enormnim demografskim promjenama, promjenama u tehnologiji, znanosti, ekonomiji i društvu. Te promjene utječu na uvjete i način života u svim državama, također i u dunavskoj regiji. Zbog tih razloga cjeloživotno učenje za starije osobe dobiva sve veću društvenu važnost.
Socijalni okvir aktivnog starenja
U uvjetima ubrzanih promjena u znanosti, tehnologiji, ekonomiji i društvu, te unutar procesa globalizacije kontinuirano obrazovanje nije luksuz nego preduvjet socijalne participacije. Nove tehnologije, posebno Internet, utječe na svakodnevni život svih ljudi, željeli to oni ili ne. Jedan od ključnih ciljeva demokratskog društva je da starije osobe ne budu ekonomski zakinute već socijalno uključene, a za to trebaju biti stvoreni preduvjeti kako bi starije osobe mogle aktivno koristiti nove medije.
Razlikovanje dviju razina rasprave
1.Osobna razina: starija osoba – faza u procesu cjeloživotnog starenja i cjeloživotnog učenja. Starija osoba kao ljudski kapital.
Dob ima mnogo lica
“50 do 100” je dugotrajna životna faza: postoje sličnosti kao i razlike unutar generacije starijih osoba.
Razlikovanje “treće” i “četvrte dobi” (prema britanskom sociologu Peteru Laslettu) treba uzeti u obzir različite potrebe [1].
“Treća dob” razdoblje osobnog ispunjenja.
“Četvrta dob”: završna ovisnost, oronulost i smrt
Životi različitih kohorti su pod utjecajem povijesnih konteksta i događaja (ratova, političkih sustava, faza socijalnih preokreta kao što je Željezna zavjesa / Zid ili kraj Drugoj svjetskog rata, kraj rata na području bivše Jugoslavije, , progonstvo, preseljenja, obnova u Istočnoj i Zapadnoj Europi), obrazovnih sustava i sl.
Na osobnoj razini: starija dob ima mnogo lica: velike razlike, pod utjecajem socijalizacije, obrazovnih mogućnosti, socijalne pozicije, zdravlja (žene, imigranti, osobe s invaliditetom, vrlo stare osobe itd.), različitih socijalnih okruženja.
Razlike unutar osobe iste generacije mogu biti veće nego razlike između različitih kohorti.
U društvu postoje osobe svih dobi kojima je zbog bolesti ili invaliditeta ograničena participacija u javnom životu. Te skupine zahtijevaju posebnu pažnju pri razmatranju aktivnog starenja.
U prijelaznoj fazi od treće do četvrte dobi na djelu je kontradiktoran proces (primjerice, ograničenje fizičke mobilnosti ali povećanje mentalne agilnosti ili teškoće s koncentracijom u kombinaciji s dobrim fizičkim stanjem). Ovdje je posebno važno koristiti određene resurse te tehničkim i drugim pomagalima kompenzirati ograničenja kako bi se koliko god je to moguće odgodila ovisnost starijih osoba
Cjeloživotno učenje nakon faze profesionalnog života
Cjeloživotno učenje označuje i pripreme za prelazak na treću dob. Treba naučiti kako procijeniti vlastite kompetencije i resurse, da bi se pronašli novi zadaci i područja djelovanja koja su primjerena pojedinoj osobi. Kompetencije se trebaju proširiti ili se trebaju pronaći nove kompetencije (upravljačke kompetencije, praktične vještine, međugeneracijske (intekulturalne kompetencije…).
Osim klasičnih područja volonterskog rada, trebaju biti definirani i razvijani novi zadaci te područja djelovanja za starije osobe (u području znanosti, novih medija, ekonomije, obrazovanja, kao što su internetski pomoćnici za starije, kulturni vodiči, mentori koji pomažu mladim osoba u prijelazu iz škole u profesionalni život, stariji volonteri u inozemstvu, stručne usluge starijih, ekološki stručnjaci… i sl.).
Osnova za metodički pristup cjeloživotnom učenju:
Potrebe: potreba i motivacije pojedinaca i skupina starijih osoba su temeljne za njihovo daljnje učenje.
Kompetencije: nadovezuju se na daljnji razvoj sposobnosti, iskustva stečenih tijekom životnog vijeka.
Resursi: Aktiviranje dostupnih kognitivnih, emocionalnih, socijalnih i praktičnih korisnih izvora i njihova primjena za poznate, kao i nove zadatke te područja djelovanja. Nadogradnja neformalno i informalno stečenih znanja i resursa za intervenciju.
Kompenzacija: Kompenzacija za djelomična ograničenja u fizičkim i kognitivnim područjima putem jačanja određenih resursa ili korištenjem alata (tehničke) potpore. Povezivanje obrazovnih programa s volonterskim radom (kvalifikacije, konzultacije).
Funkcije mjera za potporu procesu aktivnog starenja
Poticanje učenja za koje se polaznik sam određuje je preduvjet za aktivnu participaciju starijih osoba u društvenim promjenama.
Poticanje stjecanja tehničkih kompetencija za korištenje novih medija, posebno Interneta i iskušavanja novih tehnologija kao prostora komunikacija i kreativnosti.
Različite metode i pristupi u razvoju obrazovnih programa koji motiviraju za cjeloživotno učenje i potiču znatiželju za novim stvarima.
Stvaranje prostora za korištenje kompetencija i resursa, kao i za stimuliranje procesa učenja.
Mjere u području savjetovanja o usmjeravanju i analizi kompetencija (Kompetencijska putovnica za treću dob).